Ortopedski ulošci

Zdrava stopala

Zdrava stopala

Stopalo je građeno od 26 kostiju, 33 zgloba i više od 100 mišića i ligamenata. Kompleksna građa stopala je jedini oslonac tijela pri svakom koraku i temelj je kompletnoj posturi tijela. 

Da bi stopalo bilo pravilno, ono mora imati formirani "pravilan luk". Pravilan luk stopala nastaje interakcijom mišića i tetiva stopala i potkoljenice koji svojom snagom podižu sredinu tabana prema gore. Kada su mišići slabi, ne uspijevaju zadržati svod stopala u pravilnom luku, te zato ono pada i formira "ravno stopalo".

 

 

 

Ravna stopala mogu biti urođena ili izazvana nekim drugim faktorima (oštećenje tetive m.tibialis posteriora, oštećenje živaca u stopalu, reumatoidni artritis...). Ipak, najčešći problem pada luka stopala je slabljenje velikih i malih mišića u stopalu radi njihove neaktivnosti. Stopalo je u obući relativno neaktivno, jer nema potrebu za prilagođavanjem terenu po kojem se kreće (u cipeli je podloga uvijek ravna). Kada izujemo obuću i krećemo se po neravnom terenu (kao ljeti na plaži), tada stopalo krene aktivirati svoje mišiće u puno većoj mjeri. 

Temelj vježbi za ravna stopala je aktivacija mišića i tetiva stopala i potkoljenice. 

 

 

 

Kvalitetna građa uvijek počiva na kvalitetnim temeljima.  

Kao što čvrstoća svakog nebodera ovisi o kvaliteti temelja, tako i kompletna postura tijela ovisi o zdravlju stopala. Problem spuštenih svodova stopala ne zahvaća samo stopala, već određuje posturu tijela svojim biomehaničkim utjecajem na koljena, kukove, zdjelicu, a zatim i cijelu kralješnicu. Deformiteti (koljena, zdjelice, kralješnice), križobolje ili glavobolje često su posljedica nepravilnog opterećenja stopala. 

  

 

Pronirano ili supinirano stopalo

U normalnoj fazi hoda, razlikujemo fazu oslanjanja i fazu njihanja u novi korak. Faza oslanjanja čini 60% ciklusa hoda. Kada se oslanjamo, prvi dodir sa podlogom ostvaruje peta stopala. Peta tada prenosi težinu na cijelu površinu stopala, stopalo se lagano spljošti i rola (rotira) u unutrašnju stranu. Lagano rolanje tj. rotiranje je normalno i poželjno kako bi se amortizirala sila koraka. 

Kada stopalo ne uspijeva pravovremeno zaustaviti takvo naginjanje, već propada prema unutrašnjosti dolazi do proniranog stopala. Pronirano stopalo previše je zakrivljeno prema unutrašnjoj strani i često uzrokuje deformacije i bolove u stopalu, potkoljenici i koljenima. Pod utjecajem nepoželjne krivine stopala i gležnja, biomehanički se krive i viši zglobovi tijela - prvo koljena, a zatim kukovi, zdjelica i cijela kralješnica.

 

Za razliku od proniranog, kod supiniranog stopala nedostaje pravilno rolanje prema unutrašnjosti. Tada se stopalo kod prijenosa težine previše rotira i krivi prema van. Osoba tada ne uspijeva amortizirati silu koraka jednako duž cijelog stopala već trpi pojačani stres i krivi se prema vanjskom svodu. Prevelika supinacija često uzrokuje probleme sa ahilovom tetivom ili plantarnom fascijom. Supinirana stopala u pravilu su rijeđa od proniranih, a najčešća su kod trkača ili atletičara.

 

Skriveni problemi iskrivljenih stopala

Ponekad pronirana ili supinirana stopala ne bole i naizgled ne uzrokuju nikakve probleme. Ipak, veoma je važno što prije postaviti stopalo u pravilan položaj i omogućiti tijelu pravilnu posturu. U protivnom, iskrivljeno stopalo može poremetiti pravilan položaj koljena, koljeno će zatim izazvati kosinu zdjelice koja će tu kosinu prenijeti na kralješnicu, a zatim na ramena (vidi sliku ispod). Zauzimanje pravilne posture je jedini način da se bolni sindromi i daljnje deformacije svedu na minimum.

 

Specifične terapijske vježbe za stopala od krucijalne su važnosti za ispravljanje ravnih, proniranih ili supiniranih stopala. One se provode kroz duže vrijeme i daju dugoročne rezultate. 

Ortopedski ulošci izrađeni po mjeri i otisku stopala su brz i neophodan način da se tijelo postavi u pravilan položaj i da se stopalo i ostali zglobovi zaštite od daljnjih deformacija.

« Povratak

« »